Distres (opća psihička uznemirenost) koji doživljavaju onkološki bolesnici poznat je iz dosadašnje prakse u Centru za psihološku pomoć udruge SVE za NJU, opisan je u stručnoj literaturi te u istraživanjima u drugim zemljama.
Prema definiciji u National Comprehensive Cancer Network (NCCN Guidelines for Patients Distress During Cancer Care, 2020), distres je opisan kao višefaktorsko neugodno iskustvo psihološke (kognitivne, bihevioralne, emocionalne), socijalne, duhovne i tjelesne prirode koje može umanjiti ili ometati sposobnost učinkovitog suočavanja s rakom, njegovim tjelesnim simptomima i liječenjem.
Distres (opća psihička uznemirenost) proteže se na kontinuumu od uobičajenih osjećaja ranjivosti, tuge i straha, do teškoća koje mogu onesposobiti osobu kao što su anksioznost, panika, socijalna izolacija, egzistencijalna i duhovna kriza. Distres treba prepoznati, pratiti i na njega intervenirati odmah u svim fazama bolesti tijekom različitih medicinskih postupaka.
Opća psihička uznemirenost je normalna reakcija na dijagnozu, povrat bolesti i neuspješno liječenje. Smanjivanje opće psihičke uznemirenosti dobrobit je za bolesnika, obitelj/njegovatelje i za medicinsko osoblje, jer pomaže unaprijediti učinkovitost postupaka skrbi za bolesnika. Važnost integracije mentalnog zdravlja i liječenja bolesti je nepobitna.
Međunarodno psiho-onkološko društvo (IPOS) prepoznaje i naglašava psihosocijalnu skrb za oboljele od raka kao univerzalno ljudsko pravo. IPOS naglašava da distres (opću psihičku uznemirenost) treba mjeriti kao šesti vitalni znak uz temperaturu, krvni tlak, puls, brzinu disanja i bol. Do danas je više od 75 organizacija i institucija koje pružaju podršku i skrb oboljelima od raka podržalo poziv na probir, praćenje i liječenje višefaktorskih simptoma opće psihičke uznemirenosti kao važne sastavnice visokokvalitetne skrbi. Kod osoba oboljelih od raka važno je prepoznati kada trebaju psihološku pomoć.
Od samih početaka psihoonkologije 1970-ih godina, znanstvena istraživanja i klinička praksa potvrđuju da je psihoonkološka skrb najranjivijih bolesnika iznimno važna za kvalitetu života, suradljivost i motiviranost u liječenju, ali i za neke ishode liječenja. Unazad desetak godina psihoonkologija postaje sve prepoznatljivija u Hrvatskoj, a naše klinike i bolnice pomalo uvode psihoonkološka savjetovališta za bolesnike. Nadamo se da će usvajanjem Nacionalnog strateškog okvira protiv raka i ova tema dobiti zasluženo mjesto u skrbi za bolesnike.
Prema različitim istraživanjima oko 60% onkoloških bolesnika treba barem inicijalnu psihološku podršku, a oko 30% treba kontinuiranu podršku i praćenje radi izraženijih psiholoških teškoća u obliku anksiozno-depresivnih reakcija, teškoća prilagodbe, simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja, kognitivnih teškoća, psihoseksualnih i drugih teškoća. Stručna psihološka pomoć nije potrebna svim oboljelim osobama, ali jest znatnom broju njih. Same oboljele osobe često nisu svjesne da bi im psihoonkološka podrška pomogla, niti znaju gdje je potražiti. Istovremeno, zdravstveno osoblje kroz redovan klinički rad može prepoznati samo manji udio ovih bolesnika.
U Hrvatskoj je psihološko zbrinjavanje bolesnika u sklopu potpornog liječenja u povojima, a nije postojao niti instrument kojim bi se vršila procjena emocionalnog distresa kako bi se najpotrebitiji bolesnici uputili stručnjacima. Jedan takav instrument koncentriran na najčešće emocionalne reakcije je Toplomjeri emocija (Emotion Thermometers, ET), autora prof. Alexa Mitchella koji se u dosadašnjim istraživanjima pokazao kao brz, jednostavan i koristan instrument te ga se preporuča za primjenu u kliničkoj praksi.
Po uzoru na najbolju praksu, udruga SVE za NJU u suradnji sa stručnjacima i kliničkim centrima, pokrenula je prijevod ovog instrumenta te njegovu validaciju. Opći zaključak je da instrument Toplomjeri emocija ima puno potencijala jer je razumljiv, jednostavan, brz, ekonomičan. Dvije su njegove važne koristi: zdravstveni djelatnici brzo mogu saznati stanje emocionalne opterećenosti bolesnika, a bolesnici uče prepoznavati i pratiti svoje emocionalno stanje, što je intervencija u smjeru psihoedukacije i senzibilizacije bolesnika o mentalnoj dobrobiti.
Na portalu psihoonkologija.hr aktivan je link na upitnik Toplomjeri emocija putem kojega onkološki, ali i drugi kronični bolesnici mogu provjeriti svoju razinu opće psihičke uznemirenosti (distresa).
Na temelju rezultata (ako je na bilo kojem toplomjeru rezultat veći od 3) razmotrite treba li Vam stručna psihološka pomoć.
Za stručnu pomoć možete se obratiti na neku od sljedećih adresa: Nacionalni adresar besplatnih savjetovališta za onkološke bolesnike u RH
